Vatrogastvo u RH

1. POVIJESNI RAZVOJ
2. STOLJETNA TRADICIJA HRVATSKOG VATROGASTVA
3. ŠTO JE HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA?
4. VAŽNIJI DOGAĐAJI U RAZVOJU HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE 
5. PODACI O VATROGASTVU HRVATSKE
6. IMENA HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE TIJEKOM POVIJESTI
7. DOMOVINSKI RAT I POŽARI U AGRESIJI NA HRVATSKU
8. Vatrogasna himna

I. POVIJESNI RAZVOJ
U temeljima organizirane zaštite od požara u Hrvatskoj stoljetna je tradicija suprotstavljanja požaru i drugim elementarnim nepogodama. Hrvatsko dobrovoljno vatrogastvo, kao bitna sastavnica hrvatske protupožarne zaštite, bilježi na stranicama svoje slavne prošlosti 140 godina neprekidnog rada Prvoga hrvatskoga dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu i 127 godine rada Hrvatske vatrogasne zajednice, stožerne organizacije cjelokupnog hrvatskog vatrogastva.

Posebno mjesto u povijesti hrvatskog naroda i hrvatske države pripada vatrogascima ne samo zbog organiziranoga suprotstavljanja požaru, već i zbog neprocjenjive uloge u izgradnji hrvatskog nacionalnog bića. Bogata riznica hrvatskoga vatrogastva naprijeporno govori o spremnosti hrvatskih vatrogasaca da se požarnoj stihiji suprotstave svim svojim umijećem i stručnošću, u temelju kojih je humanost, požrtvovnost, i spremnost da se u svakoj prilici pomogne bližnjem. 
Prva dobrovoljna vatrogasna društva u krilu Hrvatske vatrogasne zajednice bila su nadahnuće za svekoliko hrvatsko vatrogastvo i uporedo s time i nadahnuće nezaustavljive samosvijesti čitavoga hrvatskoga naroda. 

Tijekom svoje plodne povijesti hrvatsko dobrovoljno vatrogastvo bilo je okosnicom razvoja kulturne i gospodarske djelatnosti u mnogim krajevima Hrvatske. Aktivnost i slavu dobrovoljnih vatrogasnih društava uzdizali su i pronosili najviđeniji ljudi svojih lokalnih zajednica: učitelji, svećenici, općinski načelnici, obrtnici, seljaci, radnici, i mnogi drugi. Oni su, osim osnovne humane zadaće spašavanja ljudskih života i imovine bili utemeljiteljima kulturno-prosvjetnih, sportskih i drugih aktivnosti u sredinama u kojima su živjeli i djelovali. 

Suvremeno hrvatsko vatrogastvo od samih svojih začetaka, cjelokupnom svojom tradicijom svjedoči o neprekidnoj pripadnosti europskoj civilizaciji, dajući ujedno i svoj znatan doprinos kulturnom krugu i razvoju Europe i Zapada uopće. 
Stoljetna tradicija dobrovoljnog vatrogastva u Hrvatskoj bez sumnje je potporni stup suvremenom hrvatskom vatrogastvu što ga danas, uz dobrovoljne i profesionalne vatrogasne postrojbe i njihove udruge u jedinicama lokalne uprave i samouprave, čini interventna vatrogasna postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, profesionalne i dobrovoljne postrojbe u gospodarstvu te vatrogasne postrojbe Ministarstva obrane RH. 

Djelotvornost ukupnog vatrogastva Hrvatske temelji se na stalnoj suradnji svih vatrogasnih činitelja, a posebno na suradnji profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u okviru jedinica lokalne samouprave, profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu, Ministarstva unutarnjih poslova te na stručnoj i tehničkoj pomoći Ministarstva obrane. 

 Canadair CL - 415


Uz dobrovoljne i profesionalne vatrogasne postrojbe bitan činitelj zaštite od požara jesu i jedinice lokalne uprave i samouprave koje su, na temelju svojih planova zaštita od požara, obvezni osnivati i opremati dobrovoljna vatrogasna društva i njihove postrojbe.

II. STOLJETNA TRADICIJA HRVATSKOG VATROGASTVA

Prvi počeci organiziranog dobrovoljnog vatrogastva u Hrvatskoj sežu od 1864. godine kad je osnovan Prvi Hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu. Poslije Varaždina i u drugim gradovima osnivaju se dobrovoljna vatrogasna društva. Tako je 1865. godine dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano u Sisku, u Otočcu 1868. godine, u Ludbregu 1869. godine, u Zagrebu 1870. godine, u Karlovcu i Novoj Gradišci 1871. godine itd.
Spomenimo kako prema nekim dokazima profesionalno vatrogastvo također ima izuzetno dugu tradiciju. Naime profesionalno vatrogastva Grada Rijeke svoje korijene ima u dalekoj 1863. godini.
Prvo dobrovoljno vatrogasno društvo na selu osnovano je 1872. godine u Hrženici kraj Ludbrega.

Težnja da se zaštita od požara učini djelotvornijom i organiziranom, da se mrežom dobrovoljnih vatrogasnih društava, koja su svojim radom pronijela vrijednosti tadašnjega dobrovoljnog vatrogastva, pokrije što veći prostor Hrvatske, rezultirala je osnivanjem Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice 5. lipnja 1876. godine. 

 
Članovi Središnjeg odbora Hrvatsko -Slavonske vatrogasne zajednice (1895. g.). U prvom redu u sredini sjedi Gjuro Deželić, predsjednik HSVZ, a u drugom redu, treći slijeva stoji Mirko Kolarić, tajnik HSVZ


Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica svojim je nastojanjima znatno utjecala na unapređenje organizacije i rada dobrovoljnih vatrogasnih društava u Hrvatskoj. U Zajednici se pristupilo tipizaciji vatrogasne opreme, ujednačavanju vatrogasne opreme te izgleda i kvalitete vatrogasnih odora i stvaranju financijskih osnova za uspješnu djelatnost vatrogasne organizacije. To je bilo i nužno u vremenu kad se, nakon početaka, na našem tlu počinju masovnije pojavljivati dobrovoljna vatrogasna društva. 
Nacionalna organizacija dobrovoljnih vatrogasnih društava nastojala je, dakle, od svojih početaka, ne samo jednoobrazno ustrojiti dobrovoljno vatrogastvo na cijelom administrativnom području Hrvatske već i ustanoviti čvrstu organizaciju zaštite od požara u pogledu financiranja i u pogledu zakonskog uređivanja vatrogastva. Zajednica je to uporno i ustrajno činila i tijekom svoga rada, o čemu svjedoče i njene mnogobrojne aktivnosti na području vatrogasnog ustroja, izdavačke i drugih djelatnosti. Uz pomoć Hrvatske vatrogasne zajednice polako, ali ustrajno i temeljito, izgrađivao se ustroj dobrovoljnoga i cjelokupnoga vatrogastva i organizacije zaštite od požara u Hrvatskoj. 

III. ŠTO JE HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA?

Hrvatska vatrogasna zajednica je stručna i humanitarna udruga u koju se, radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i zadataka, udružuju profrsionalne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva, vatrogasne zajednice općina i gradova te županija. 

Osnovni je cilj Hrvatske vatrogasne zajednice da razvija i unapređuje sve aktivnosti u oblasti zaštite od požara na području Republike Hrvatske, u skladu s tehničkim razvojem i dostignućima tehmologije i prakse u zemlji i svijetu, da objedinjava i usklađuje rad svojih članica u ostvarivanju zadataka i poslova u vatrogasnoj djelatnosti i zaštiti od požara. 

Hrvatska vatrogasna zajednica usmjerava i usklađuje rad i djelatnost vatrogasnih organizacija, preventivnie i druge mjere radi ostvarivanja zadataka u oblasti zaštite od požara i unapređivanja vatrogastva. Zajednica se brine o stručnom osposobljavanju vatrogasaca te u tom pogledu surađuje s obrazovnim institucijama i nadležnim državnim organima. Hrvatska vatrogasna zajednica organizira stručna savjetovanja i seminare, vatrogasna natjecanja te druge stručne i informativno-propagandne aktivnosti i manifestacije od šire važnosti za vatrogastvo i zaštitu od požara, napose na širenju vatrogasne kulture pučanstva. 

IV. VAŽNIJI DOGAĐAJI U RAZVOJU HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE 

1876. Vatrogasna zajednica počinje sustavno prikupljati podatke o vatrogastvu. 

1877. Mirko Kolarić, zapovjednik varaždinskog društva i poslije tajnik Vatrogasne zajednice, izrekao prvi put vatrogasnu zapovijed na hrvatskom jeziku. 

1878. Počinje sustavno prikupljanje podataka o požarima u Hrvatskoj. 

1882. Objavljuje se "Obučevnik za dobrovoljne vatrogasce", prva vatrogasna knjiga na hrvatskom jeziku iz pera Gjure Deželića. 

1899. Zajednica je izradila nacrt Gasnika (Vatrogasni zakon) za Kraljevinu Hrvatske i Slavonije. Uvedena je vatrogasna oznaka: kaciga i ukriž postavljeni čekić i sjekirica. 

1891. Organiziran je Prvi hrvatski strukovni vatrogasni tečaj. Utemeljena prva hrvatska vatrogasna odličja.

1892. Izlazi polumjesečnik "Vatrogasac" uz potporu Zajednice.

 
Naslovnica prvog broja "Vatrogasca"

1896. Izlazi "Vatrogasni vjesnik" kao službeno glasilo Zajednice. 

1897. Zajednica postaje strukovnim organom Vlade u poslovima vatrogastva. 

1898. Gjuro S. Deželić spjevao je vatrogasnu himnu, koju je uglazbio istaknuti hrvatski skladatelj Ivan pl. Zajc. 

1932. Zajednica donosi nova Pravila prema kojima Zajednica organizira i uvježbava vatrogasna društva, vodi statistiku, imenik članova, organizira stručne tečajeve, natjecanja, izdaje knjige i časopise, priređuje stručne izložbe.

1933. Donesen je Zakon o organizaciji vatrogastva Kraljevine Jugoslavije, kojim su vatrogasne organizacije dobile svoj pravni status, ali su ograničene slobode i inicijative vatrogasnih organizacija.

1936. Skupština Vatrogasne zajednice Savske banovine zahtijeva povratak imena društvo umjesto čete, uz zaključak da hrvatsko vatrogastvo, kao sastavni dio hrvatskog naroda, ulazi u borbu za oživotvorenje narodne slobode. Donosi se i zaključak da se u vježbovniku svi nazivi i zapovijedi mijenjaju na hrvatski jezik, da se na odore vrati hrvatski grb, te da na vatrogasnom barjaku na jednoj strani bude slika Sv. Florijana, a na drugoj vatrogasni znak s imenom društva. 

1937. U povodu šezdesete obljetnice Zajednice otkriva se spomenik Gjuri Deželiću u Zagrebu, a na vatrogasnom skupu u prisutnosti 17 000 vatrogasaca donosi se rezolucija u kojoj se traži raskid Zajednice sa Vatrogasnim savezom Kraljevine Jugoslavije, te skidanje vatrogasnih odora Kraljevine.

1940. Donosi se banska naredba da sve vatrogasne poslove obavlja Odsjek za civilnu zaštitu i vojne poslove banske vlasti. 

1941.-42. Imenovan je povjerenik Vatrogasne zajednice koji je preuzeo sve poslove i imovinu Zajednice. U sklopu Narodne zaštite ustrojava se i oprema vatrogasna služba. Početkom 1942. godine vatrogastvo pripada organizacijski Ministarstvu udružbe, a krajem 1942. godine vatrogastvo je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova.

1945. Imenovan je povjerenik za vatrogastvo Narodne Republike Hrvatske. Vatrogastvo organizacijski pripada Ministarstvu unutarnjih poslova. Osnovana je vatrogasna milicija.

1948. Donosi se Zakon o dobrovoljnim vatrogasnim društvima NRH. 

1949. Osnovan je Savez dobrovoljnih vatrogasnih društava NRH. 

1956. Donosi se Osnovni zakon o zaštiti od požara Hrvatske temeljem kojega su se u općinama morali ustrojiti vatrogasni fondovi. 

1957. Otvorena je Vatrogasna škola u Zagrebu.

1962. Otvorena je Viša tehnička škola za sigurnost na radu i zaštitu od požara. 

1966. U Karlovcu je održano međunarodno vatrogasno natjecanje CTIF-a. 

1977. Zaštita od požara je prvi put propisana kao djelatnost od posebnoga društvenog interesa na temelju Zakona o zaštiti od požara, što je bilo temeljem sustavnog i stabilnog financiranja vatrogastva.

1990. Prvi Ustav Republike Hrvatske kao samostalne, neovisne i demokratske države donesen je 22. prosinca. Ustav je bio temeljem za novi ustroj hrvatskog vatrogastva.

1991. Zbog sve otvorenije agresije na Republiku Hrvatsku, Republički štab CZ donosi "Odluku o prelasku DVD-a i vatrogasnih saveza na rad i djelovanje u ratnim uvjetima". Početkom listopada Hrvatski sabor donosi Odluku o proglašenju RH suverenom i samostalnom državom, te o raskidu državno-pravne sveze sa SFRJ. Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman početkom prosinca donosi Odluku o pohvali vatrogasnim postrojbama kao priznanje za iskazanu hrabrost i požrtvovnost u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara u ratu. 

1992. U Tehničkom muzeju u Zagrebu otvoren je u listopadu Odjel vatrogastva s izlošcima iz povijesti hrvatskog vatrogastva. U studenom osnovana je u Vatrogasnom savezu Hrvatske "Akcija Sv. Florijan" radi prikupljanja pomoći u ratu stradalim vatrogascima u njihovim obiteljima, za izgradnju porušenih vatrogasnih domova i nabavu vatrogasne opreme. Štab CZ RH dodijelio je Vatrogasnom savezu u Hrvatskom Državnom Saboru priznanje za spašavanje ljudi i imovine u ratu za slobodnu Hrvatsku. Na sjednici CTIF-a u Albeni (Bugarska) u rujnu vatrogasna organizacija Republike Hrvatske primljena je u članstvo Međunarodnoga tehničkog komiteta za preventivu i gašenje požara. 

1993. Na Dan Sv. Florijana predsjednik RH dr. Franjo Tuđman primio je izaslanstvo Vatrogasnog saveza Hrvatske. Donesen je novi Zakon o vatrogastvu te Zakon o zaštiti od požara. Na Desetoj vatrogasnoj olimpijadi u Berlinu sudjelovalo je 106 natjecatelja iz Hrvatske, koji su, između ostalog, osvojili i tri zlatne medalje. Preustrojstvo i obnoviteljstvo hrvatskog vatrogastva provedeno je na prvom Saboru Hrvatske vatrogasne zajednice polovicom prosinca kad je i promijenjen naziv Vatrogasnog saveza Hrvatske u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu. U Tokiju je u studenom Hrvatska vatrogasna organizacija postala članicom Saveza svjetskih dobrovoljnih vatrogasnih udruženja (FWVFA). 

1994. Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman primio je početkom veljače izaslanstvo Hrvatske vatrogasne zajednice uručivši tom prigodom dr. Franji Greguriću najviše priznanje Republike Hrvatske, Povelju Republike Hrvatske za posebne zasluge Hrvatske vatrogasne zajednice za razvoj vatrogastva, a u povodu održavanja Prvog Sabora HVZ. Uzoriti Kardinal dr. Franjo Kuharić primio je u travnju izaslanstvo HVZ-a, koje je tom prigodom uručilo Zahvalnicu Akcije Sv. Florijana kao posebno priznanje Kardinalu za njegov veliki doprinos i pomoć stradalim vatrogascima i vatrogasnim organizacijama tijekom domovinskog rata u Hrvatskoj. Pod pokroviteljstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana u Varaždinu je svečano obilježena 18. i 19. lipnja 130. obljetnica Prvoga Hrvatskoga dobrovoljnog vatrogasnog zbora uz sudjelovanje 5120 vatrogasaca. Svečanosti je bio nazočan dr. Franjo Tuđman, koji je svojim nadahnutim govorom dao znatnu potporu vatrogastvu na hrvatskom tlu. U sklopu 130. obljetnice otvoren je Muzej hrvatskoga vatrogastva u Varaždinu. 

 
Detalj s Memorijala Mirka Kolarića, najmasovnijeg hrvatskog vatrogasnog natjecanja s 23-godišnjom tradicijom koje se održava u Varaždinu, kolijevki hrvatskog dobrovoljnog vatrogastva 

1995. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je izaslanstvo HVZ-a izrazivši tom prigodom punu potporu radu Zajednice s nadom da će nastojanja Zajednice pridonijeti oživljavanju Hrvatske tradicije dobrovoljnog vatrogastva. Temeljem inicijative i uz suorganizaciju Hrvatske vatrogasne organizacije održana je na Zagrebačkom velesajmu prva međunarodna izložba zaštite od požara i sigurnosti - Interprotex, na kojem je Zajednica dobila visoko priznanje za organiziranje svoga izložbenog paviljona u kojem je prikazala povijest, domovinski rat i vatrogasnu opremu. Organiziran je prvi Kamp hrvatske vatrogasne mladeži u Novom Vinodolskom, u kojem su mladi članovi vatrogasnih organizacija iz cijele Hrvatske savladali vatrogasno-ekološki i sportsko-rekreacijski program. Tijekom 45 dana rada, program Kampa savladalo je 415 mladih vatrogasaca. Hrvatska vatrogasna zajednica izdala je Zbirku propisa i normativa iz područja zaštite od požara. Nakon "Bljeska" i "Oluje", vojno-redarstvenih akcija kojima je oslobođen najveći dio okupirane Hrvatske, u Petrinji je osnovan Stožer HVZ za obnovu objekata i opreme dobrovoljnog vatrogastva. 

1996. Na drugoj međunarodnoj izložbi Interprotex, HVZ ponovo je dobila visoko priznanje za organizaciju svoga izložbenog prostora. Organiziran je drugi Kamp hrvatske vatrogasne mladeži u suradnji s Crvenim križem Hrvatske. Program Kampa savladalo je 1020 članova vatrogasne mladeži i podmlatka Crvenog križa. Održano je drugo Državno natjecanje vatrogasaca Hrvatske u Rijeci, na kojem je sudjelovalo 2230 natjecatelja. Pri Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici osnovano je Udruženje proizvođača i dobavljača vatrogasne opreme i sredstava. Završen je prvi jednogodišnji ciklus nagradne igre "Znanjem do vatrogasne opreme", u kojem je sudjelovalo 920 članova vatrogasne mladeži. Hrvatska vatrogasna zajednica izdala je Priručnik za opasne tvari i priručnik "Kako spriječiti požar". 

(1997. - 2003. -- podaci će biti uskoro ažurirani)

V. PODACI O VATROGASTVU HRVATSKE
od 1870. do 1996. godine

Do 1870. na području tadašnje Hrvatske osnovana su četiri DVD-a, 

1876. djeluje 30 dobrovoljnih vatrogasnih društava,

1886. djeluje 65 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 

1890. djeluje 179 dobrovoljnih vatrogasnih društava,

1914. djeluju 224 dobrovoljna vatrogasna društva,

1919. djeluje 198 dobrovoljnih vatrogasnih društava,

1927. djeluje 396 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 

1937. djeluje 926. DVD-a i 13 u poduzećima sa 30 000 aktivnih članova i 29 000 podupirajućih,

1941. djeluje 1078 dobrovoljnih vatrogasnih društava, 

1946. djeluju 982 dobrovoljna vatrogasna društva, 

1950. djeluju 1083. DVD-a i 630 u poduzećima, sa 36 500 aktivnih članova i 26 000 podupirajućih. Djeluje 14 profesionalnih vatrogasnih postrojbi sa 406 profesionalnih vatrogasaca, 

1960. djeluje 1816 DVD-a i 367 u poduzećima sa 69 500 aktivnih i 83 000 podupirajućih članova,

1981. djeluje 2154 DVD-a ukupno s 86 000 aktivnih i 127 000 podupirajućih članova. Djeluje 35 teritorijalnih profesionalnih postrojbi i 56 profesionalnih vatrogasnih postrojbi u poduzećima s 4150 vatrogasaca, 

1990. djeluju 1904 DVD-a i 399 u poduzećima, sa 102 000 aktivnih članova. Djeluje 39 profesionalnih vatrogasnih postrojbi sa 1692 profesionalna vatrogasca, te 50 profesionalnih vatrogasnih postrojbi u poduzećima sa 1780 vatrogasaca, 

1995. djeluje 1909 DVD-a i 150 u poduzećima, sa 68 000 aktivnih članova. Djeluje 19 profesionalnih vatrogasnih postrojbi u poduzećima s 1056 vatrogasaca. U dobrovoljnim vatrogasnim društvima djeluje 5 106 žena i 12 444 mladih. Dobrovoljna vatrogasna društva raspolažu sa 1044 vatrogasna doma, 926 vatrogasnih spremišta, 1811 vatrogasnih vozila te s 2288 motornih vatrogasnih pumpi. Dobrovoljna vatrogasna društva udružena su u 136 vatrogasnih zajednica općina, 39 vatrogasnih zajednica gradova, 11 vatrogasnih zajednica područja te 20 vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasnu zajednicu grada Zagreba. Profesionalne postrojbe MUP-a RH raspolažu sa 469 vatrogasnih vozila te s 169 motornih vatrogasnih pumpi. Profesionalne postrojbe u gospodarstvu raspolažu sa 141 vatrogasnim vozilom i 118 motornih vatrogasnih pumpi.

2003. profesionalne vatrogasne postrojbe koje su ranije djelovale u okviru MUP-a ustrojene su u okviru jedinica lokalne samouprave

VI. IMENA HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE TIJEKOM POVIJESTI

1876. Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica

1930. Vatrogasna zajednica Savske banovine

1939. Vatrogasna zajednica Banovine Hrvatske

1941. Vatrogasni savez NDH

1949. Savez dobrovoljnih vatrogasnih društava NRH

1955. Vatrogasni savez Hrvatske

1993. Hrvatska vatrogasna zajednica

VII. DOMOVINSKI RAT I POŽARI U AGRESIJI NA HRVATSKU

Tijekom domovinskog rata hrvatski su vatrogasci u izvanredno teškim ratnim prilikama spašavali ljudske živote i imovinu, zbrinjavali prognanike i izbjeglice te obavljali druge poslove od najšireg humanitarnog značenja.

U domovinskom ratu, od polovice 1991. godine do kolovoza 1995. godine agresor je namjerno izazivao mnoge požare radi uništenja stambenih i gospodarskih objekata te šuma i prirodnih bogatstava. 

Najveći, najopasniji i gotovo najtragičniji požar, koji se može karakterizirati i kao "ekoterorizam", bio je onaj u Rafineriji nafte Sisak, nakon artiljerijskog napada 2. rujna 1991. godine. O mogućoj katastrofi govore podaci: napadnut je spremnik s benzinom volumena 10 000 metara kubnih. Ova su postrojenja sustavno napadana da se izazove katastrofalan požar. Samoprijegornim intervencijama vatrogasci su uspjeli spriječiti potpuno uništenje rafinerije. Gorjele su istodobno cisterne, tankovi, rovovi za cijevi, rafinerijska postrojenja i dr. U povijesnim trenucima djelovalo je i 40 vatrogasnih vozila da bi se suzbile katastrofe. Bilo je intervencija u kojima je sudjelovalo i po stotinu vatrogasaca. Akcije gašenja požara trajale su i po desetak sati. 

 
Uništeni vatrogasni dom u Županji

Veliki požar dogodio se i 12. rujna 1993. godine u južnoj industrijskoj zoni u Sisku. Od udara artiljerijskih granata zapaljena je željeznička cisterna napunjena s 43 tone bezolovnog motornog benzina. Cisterna se nalazila u sredini kompozicije i u blizini kompozicije s drugih 30 cisterni benzina. Unatoč napadima vatrogasci su uspjeli za 1 sat uspješno ugasiti goruću cisternu i time su spriječili vjerojatnu katastrofu. Neprijatelj je 4, 5. i 6. kolovoza 1995. godine nastojao uništiti vitalne elemente Rafinerije i industrijske zone u Sisku. Upotrebljavali su sredstva kojima se dotad nisu koristili, npr. teške zrakoplovne i aerosolne bombe na raketni pogon. U nedjelju 6. kolovoza 1995. godine izveden je zrakoplovni napad na objekte INA Petrokemije Kutina, nastojeći izazvati katastrofu s karakteristikama kemijskog rata. Međutim, uz samoprijegorne i hrabre akcije vatrogasaca moguća katastrofa je spriječena. 

I na mnogim drugim područjima Hrvatske neprijatelj je tijekom domovinskog rata nastojao izazvati katastrofalne požare. Podsjetimo se samo na minobacačke i raketne napade na industrijsku zonu u Osijeku u rujnu 1991. godine, na industrijsku zonu u Zadru, na napad na Tvornicu kemijski proizvoda "Cosmochemia" u Otočcu, na razaranja Dubrovnika, Vukovara, Osijeka, Šibenika, Varaždina, Vinkovaca, Karlovca i mnogih mjesta diljem Hrvatske.

Detalj s intervencije DVD-a Novska 
tijekom Domovinskog rata

U nemogućnosti da se cjelovito opiše požarna kronika domovinskog rata, valja zapisati da su ratni požari započeli već polovicom 1991. godine, npr. u Hrvatskoj Kostajnici, već u srpnju u Slavonskom Brodu, Karlovcu, Varaždinu, Splitu, Stonu, Visu, Lastovu, Zadru, Daruvaru, Sisku, Gospiću, Podravskoj Slatini, Novskoj, Bjelovaru..., u listopadu u Sinju, Drnišu, Makarskoj, Brinju, Dubrovniku, Dugoj Resi, Metkoviću, Pločama, Jastrebarskom, Rijeci, Virovitici, Ogulinu, Otočcu itd. 

Spomenuti požari tijekom ratnog vihora nad Hrvatskom, osim gospodarskih posljedica vatrene stihije, izazvali su niz ljudskih tragedija. Iako u akcijama gašenja i spašavanja, zbog specifičnosti nastanka i širenja požara, iznenadnih okolnosti pri intervencijama itd. dolazi do ljudskih tragedija i stradavanja gasitelja. Ono što se zbilo u tim ratnim požarima, hrvatsko 130 godina staro vatrogastvo dotad nije poznavalo. Ta neljudskost i neobzirnost prema onome tko pomaže u nevolji, od onesposobljavanja do ubijanja, mora biti zapisano i u svjetskoj vatrogasnoj povijesti. Naime, u svim tim požarima, osim što su vatrogasci bili izloženi opasnostima, njihove akcije i želje za spašavanjem ljudi i imovine od požara, bile su već u početku onemogućavane. 

Svojom stručnošću, humanošću i nadasve hrabrošću hrvatski su vatrogasci (dobrovoljni i profesionalni), neposredno sudjelujući u domovinskom ratu, dali neprocjenjiv doprinos u borbi za slobodu domovine, spašavajući od ratnih požara ljudske živote i imovinu. Mnogi su vatrogasci osim na gašenju ratnih požara aktivno sudjelovali u postrojbama Hrvatske vojske. U domovinskom ratu položilo je svoje mlade živote na oltar domovine 260 vatrogasaca boreći se na prvim crtama bojišnice, 385 vatrogasaca je teže i lakše ranjeno, a njih 22 poginula su gaseći ratne požare. U ratnim razaranjima u više od 200 vatrogasnih društava uništeno je ili oštećeno 112 vatrogasnih spremišta, 147 vatrogasnih domova, 206 vatrogasnih motornih pumpi, 349 vatrogasnih vozila i mnogo druge opreme. Ukupna neposredna šteta učinjena dobrovoljnom vatrogasnom Hrvatske procjenjuje se na oko 440 mil. kuna.

Vatrogasna himna

Vatrogasci braćo mila 
zapjevajmo u sav glas 
glasnica nam pjesma bila 
da smo četa svim mila 
za spas svim za spas

vatru gasi brata spasi
to je našeg društva zov
kad se požar nam doglasi 
eto nas na plamni krov 

što si čovjek trudom steče 
il djedova mu dar 
sve može kratke spreče 
za čas postat ugljen žar 

tako nesta mnogo blaga
i zavlada jad i glad
toga nema braćo draga 
gdje junački naš je rad 

vatru gasi brata spasi 
to je našeg društva zov 
sve steć možmo suzdasi 
ak ne može život nov

vatru gasi brata spasi
vatru gasi to je našeg društva zov 
to je društva zov 

združismo se hvala bogu 
združismo se hvala bogu 
u vještačkom radu 
svom bratu otrt suzu mogu 

spasit život spasit dom 
dizat blago domovini 
činit milom rodu glas
u blizini i daljini požar gasit evo nas 

vatru gasi brata spasi 
to je našeg društva zov
dizat blago domovini 
činit milom rodu glas
u blizini i daljini požar gasit evo nas 


Gjuro Stjepan Deželić, 1898. (uglazbio Ivan pl. Zajc)